Četvrtak, 27 Maj 2021 10:04

Tužilaštvo BiH neće, iako je neosporno da su krivi rezultati upisani, pokrenuti istragu o izbornoj krađi

Autor
ocijeni
(0 glasova)

lanatala 740x493

Zastupnica u Federalnom parlamentu Lana Prlić (SDP), koja je u više navrata ukazivala na izborne prevare, je, ogorčena radom nadležnih institucija, kazala kako tužilaštvo štiti one koji kradu glasove.

Ona ističe da je tužilaštvo nakon utvrđenih krađa glasova odlučilo ništa ne poduzeti protiv odgovornih, a da takvo ponašanje pravosudnih organa govori svima da se na izborima mogu slobodno krasti glasovi.

“Iako je to krivično djelo, čak i kada budete uhvaćeni na djelu, zadokumentovani od CIK-a, Tužilastvo BiH će vas štititi”, tvrdi Prlić.

Podsjeća da je odmah nakon izbora upoznala javnost da je na biračkom mjestu 156A012, gdje ona glasa, njoj upisano nula glasova te da je kasnijim provjerama utvrđeno da su krivo upisani rezultati u obrasce, što je krivično djelo.

“Nažalost, CIK je izvršio provjeru samo za moje glasove na mojoj listi, dok je na drugim listama i drugim strankama velikom broju kandidata ostalo upisano 100 posto osvojenih glasova”, ističe zastupnica SDP-a.

Tužilaštvo je, kako naglašava, više od dvije godine svjesno razvlačilo aktivnosti kako bi prošao rok obaveznog čuvanja listića, jer su znali da u glasačkim listićima leže svi dokazi i odgovori, te ako se otvori istraga da će sve biti dokazano.

“A onda Tužilaštvo BiH sramotno odgovara da, iako je neosporno da su krivi rezultati upisani, oni neće pokrenuti istragu i podignuti optužnicu protiv osoba za koje se zna da su to učinile”, ističe Prlić.

Prema tome, kako navodi, “politika HDZ-SNSD-SDA kroz PS BiH blokira izmjene zakona i uvođenje skenera, dok Tužilaštvo BiH čuva sve izvršioce krivičnih djela na terenu”.

Pojašnjava da kandidati za PS BiH na biračkom mjestu imaju po 100 posto glasova na svim listama stranaka, što ukazuje na nelogičnosti.

“Na listi HDZ-a Petar Kožul, koji je bio nosilac liste i dobio više od 19.000 glasova u IJ, na ovom mjestu ima upisano nula glasova, dok Slađan Bevanda ima 100 posto glasova na toj listi HDZ-a. Iliji Cvitanoviću je upisano 100 posto glasova na listi HDZ90 dok svi ostali imaju nulu”, detaljno navodi Prlić.

Dodaje da na listi SDP-a, koji je tražio prebrojavanje, predsjedniku i Tanji Milićević Oručević je upisano 100 posto, a legendi Mostara Zoranu Periću nula glasova, iako je, kako naglašava, lično glasala za Zorana.

Na listi DF-a Lejli Zlomušici je, kako nastavlja nabrajati, upisano 100 posto glasova, na listi NS-a Boški Čavar 100% glasova, na listi SBB-a troje kandidata po 100 posto glasova, na listi SDA Edinu Mušiću i Muneveri Tinjak 100 posto glasova.

Kaže kako je posebno zanimljiv rezultat SDP-ovog kandidata za člana Predsjedništva BiH.

Tvrdi da je Denis Bećirović, prema ovim upisanim glasovima, dobio 50 posto manje nego SDP, iako je Bećirović svuda imao 30 posto više nego SDP.

“Žalit ćemo se na odluku tužiteljice Maje Ilić Stupar, koja ovakvim postupcima šalje ružnu poruku svim građanima da štiti izborne malverzacije. Isto biračko mjesto je predmet i Tužilaštva HNK, ali očekujem isti odgovor i za lažne rezultate na listama za Parlament FBiH i Skupštinu HNK”, poručila je Prlić.

pogledano 22 puta

O nama

SDP BiH nastala je i razvijala se na temelju evropske i bosanskohercegovačke socijaldemokratije, radničkog i seljačkog pokreta, na poukama i porukama Narodnooslobodilačkog antifašističkog rada (1941.-1945.), pozitivnim vrednotama socijalnog razvitka nakon Drugog svjetskog rata, na osnovama reformističko-demokratskog iskoraka Saveza komunista i Saveza reformskih snaga Bosne i Hercegovine, potkraj osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, ka višestranačju – političkoj i ekonomskoj demokratiji.

SDP BiH svoje korijene vezuje za Socijaldemokratsku stranku BiH, osnovanu 1909. godine, kao “izraz političkih potreba radničke klase” i pokušaj da se prevlada mononacionalni karakter političkog organiziranja i međunacionalnog polariziranja i konfrontiranja. Socijaldemokratska partija je svoj kontinuitet nastavila i u procesu borbe za očuvanje zajedničkog života, političkog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti BiH (1992.-1995.), a i nakon toga u okvirima provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i borbe za uspostavu demokratskog društva i države na osnovama socijalne pravde i ravnopravnosti, solidarnosti i odgovornosti prema drugima.